Objave

Može li se pocrnjeti s visokim SPF-om i kako prevenirati hiperpigmentacije?

Može li se pocrnjeti s visokim SPF-om i kako prevenirati hiperpigmentacije? (video podcast)

Pred nama su, nadamo se, sunčani dani, godišnji odmor i odlazak na more. Prije toga treba kožu izvana i iznutra pripremiti za izlaganje UV zrakama. Kako zaštititi kožu? Koji zaštitni faktor odabrati i kako prevenirati hiperpigmentacije otkrila je dr. Nevia Delalle u podcastu na www.instagram.com/estetica.hr

dr. Nevia Delalle
Dr. Nevia Delalle, spec. dermatovenerologije i vlasnica Poliklinike Dermalife

Stiže ljeto

Krenulo je napokon malo ljepše vrijeme! Došlo nam je sunce kojem će naša koža sada biti intenzivnije izložena. Možete li nam objasniti koja je razlika između UVA i UVB zraka?

Premda nam se čini da se ta tema svake godine ponavlja, mislim da je važno naglasiti razliku između UVA i UVB zraka. UVA zrake su najodgovornije za oštećenja koja nastaju u koži – i posljedično za prekarcinoze i karcinome kože. UVB zrake daju nam preplanulu boju, odnosno odgovorne su za tamnjenje. Tako da moram reći da je jedina prava zaštita ona protiv UVA i UVB zraka.

Koji zaštitni faktor odabrati i kako prevenirati hiperpigmentacije

Kakvo je stanje zimi? Dermatolozi uvijek preporučuju da sredstva sa zaštitnim faktorom treba nanositi i zimi i ljeti. Trebaju li faktori biti jednaki?

Ono što se zapravo dosta često ne zna, to je da razlika između zaštite koju osiguravaju niski faktori i ona koju osiguravaju visoki faktori nije prevelika.
Zaštitni faktor 30 apsorbira recimo oko 92-93 posto zraka. S druge strane zaštitni faktor 50 apsorbira 97 posto, tako da je razlika zaista mala.
Zbog čega nam je tijekom zime dovoljan faktor 15 ili 30?
Manje se znojimo, ne idemo u more, pa će za gradsku šetnju biti dovoljan faktor koji je niži. Ili koji je inkorporiran u kozmetiku – kremu u boji, puder.

Koji zaštitni faktor odabrati i kako prevenirati hiperpigmentacije

Spomenuli ste zaštitne faktore, te brojke s kojima nikako ne možemo izaći na kraj… 5, 10, 15, 30, 50, čak i 100. Zašto nikad ne spominjete taj 100?

Pa zato što on zapravo i ne postoji! Po europskim regulativama 50 + smatra se najvišim zaštitnim faktorom. Više od toga nije nam ni potrebno. E sad, u Australiji imate te stotke, 150, 200, 300.
Ali 50+ je visoka zaštita od sunčevih zraka s UVA i UVB filtrima. U novije vrijeme spominje se i zaštita od plavog svjetla…

Podcast

Cijeli podcast možete pogledati u nastavku – i saznati brojne zanimljive činjenice o zdravom tamnjenju i preparatima koji nam u toj misiji pomažu.

Volite sunčanje u toplesu? Oprez!

Volite sunčanje u toplesu? Oprez!

Ljeto je uhvatilo puni zamah, pune su i plaže ali i skrovita mjesta rezervirana za golaće! 🙂
Ako volite ravnomjerno potamniti po cijelom tijelu i često se sunčate u toplesu – budite oprezni!
Koža na grudima osjetljivija je od drugih dijelova tijela jer nije izložena suncu tijekom cijele godine. Sunčanje u toplesu također može pridonijeti ostarjelom izgledu kože na grudima, ali i uzrokovati druge komplikacije.

Povijest toplesa

Preplanuli ten postao je modni imperativ početkom šezdesetih godina, a modne ikone tog vremena počele su se sunčati u toplesu. Prvi monokini, za koji je zaslužan Austrijanac rođen u SAD-u, Rudi Gernreich, dizajniran je 1964. godine.
Od tada s većim ili manjim interesom žene cijelog svijeta otkrivaju svoje grudi na plažama. No, kako se tada nije vodilo računa o štetnom djelovanju sunca na kožu, tako se nije pričalo ni o mogućim posljedicama sunčanja te vrlo osjetljive regije. Na sreću, danas se znaju sve negative strane prekomjernog izlaganja suncu bilo da se radi o zdravlju ili ljepoti. Učestala upozorenja dermatologa i brojne kampanje za borbu protiv melanoma postale su svakodnevica.

Što se događa s grudima ako se izlažu suncu?

Koža na tom dijelu tijela jednako je građena kao i drugdje – od epidermisa, dermisa i potkožnog masnog tkiva. Razliku čini bradavica oko koje se otvara 10-20 izvodnih kanala mliječnih žlijezda. Između žljezdanih dijelova smješteno je vezivno i masno tkivo. Upravo količina masnog i glandularnog tkiva određuje i veličinu prsiju.

Iz ovoga se može zaključiti da se prilikom sunčanja u toplesu treba bojati svih štetnih posljedica te treba obratiti pažnju na dodatne činjenice. Prije svega, koža koja se nikada ne izlaže suncu je značajno osjetljivija od drugih dijelova tijela izloženih tijekom cijele godine, a posebno su osjetljive bradavice i areole.

Zbog toga je važna svakodnevna hidratantna njega kože prsiju, a bradavica i areola s masnijim preparatima. Tijekom sunčanja preporučljiva je primjena visokih zaštitnih faktora i ispod grudnjaka.

Dakle, toples se ne savjetuje, a ako se ipak odlučite tako sunčati, tada mjere opreza moraju biti veće. Nemojte se izlagati suncu između 12 i 16 sati, a dojke izlažite samo kratko vrijeme uz obaveznu kremu za sunčanje sa zaštitnim faktorom 50.

DNA mutacije, hiperpigmentacije, bore, prekanceroze i u konačnici karcinomi kože neće zaobići ni ovu regiju. Odmah iza donjih ekstremiteta i leđa, prema učestalosti pojavljivanja melanoma kod žena, slijedi prsni koš.
Također, preuranjeni znakovi starosti će se uz lice i vrat pojaviti i na dekolte regiji, a sunčanje u toplesu će pridonijeti ostarjeloj koži dojki.
Ako postoji sklonost solarnom dermatitisu, tada će izloženost prsiju suncu biti pogubna, pa to trebaš izbjegavati, a liječenje se provodi uobičajenim mjerama kao i za druge dijelove kože.

Žene s implantatima moraju obavezno izbjegavati sunčanje najmanje godinu dana od operativnog zahvata.

Iako sunčanje u toplesu ne utječe na razvoj karcinoma dojke, ipak postoje studije koje govore kako pacijentice oboljele od karcinoma kože imaju veći rizik i za razvoj karcinoma dojke. Ovo posebice vrijedi ako je žena oboljela u mlađoj dobi.

Na kraju treba istaknuti kako postoji više argumenata koji govore protiv sunčanja u toplesu. Umjesto toga, umjereno sunčanje s manjim bikinijem i bez naramenica rezultirat će lijepom i ne pretamnom kožom.