Objave

Može li malo solarija štetiti? I koliko je to malo?

Odlazak u solarij – može li malo umjetnog tamnjenja štetiti? I koliko je to malo?

/u /od

U današnje vrijeme sve više smo svjesni o štetnosti UV zračenja.
Ogroman broj žena ususret ljetu već mašta o preplanulom tenu kao da će tako sve nesavršenosti kože nestati.

„Prženje“ na suncu – sinonim za godišnji odmor?

Odlazak na godišnji odmor većini je sinonim za „prženje na suncu“.
No, opet svakog ljeta ponovno se šokiramo činjenicom da gotovo svaka druga osoba na plaži dugo se izlaže suncu bez nanošenja zaštitnog faktora.

Podsjećam, pretjerano izlaganje UV zračenju dovodi do melanoma.
Radi se o jednom od najopasnijih karcinoma koji počinje u stanicama kože (melanocitima), a spada među najopakije zloćudne bolesti zbog iznimno brzog širenja na druge organe. Također, sunčanje bez zaštite uzrokuje propadanje kolagena, gubitak elastičnosti kože i ubrzano starenje.

Sunčanje u solariju – zdravija varijanta sunčanja??

Pogrešno!!!
Unatoč neprestanim upozorenjima dermatologa, uvriježena je pretpostavka kako je sunčanje u solariju zdravija varijanta sunčanja. Također, mnogi smatraju da je to prihvatljiv način za dolazak do tamnijeg, preplanulog tena.

Važno je napomenuti kako je riječ o pogrešnoj pretpostavci!
Intenzitet UV zraka u solariju može biti i višestruko jači od najjačeg podnevnog sunca, o čijoj opasnosti nikada ne dvojimo.
Često, ponovljeno izlaganje umjetnim izvorima UV zračenja poput solarija, dokazano oštećuje stanice. Također, povećava i rizik od malignih tumora kože, među kojima prednjači melanom, koji često ima i smrtnu posljedicu.

Što je tanoreksija?

U posljednje vrijeme sve češće možemo čuti i izraz – „tanoreksija“. Ovaj poremećaj označava ovisnost, odnosno pretjeranu fiksaciju na tamnu, preplanulu put, bez razmišljanja o štetnim posljedicama.

Postoji li umjereno izlaganje suncu?

Od sunčeve svjetlosti ne možemo, a i ne trebamo u potpunosti bježati. Umjereno izlaganje suncu u vremenu kada njegovo zračenje nije najjače, uz adekvatnu zaštitu, pomaže nam u sintezi vitamina D. U isto vrijeme tako jačamo i prirodni imunitet te lučimo serotonin što dokazano popravlja raspoloženje.

Ipak, pitanje je može li solarij zamijeniti izlaganje prirodnoj sunčevoj svjetlosti? Možemo li kožu u solariju „pripremiti“ na sunce i postoji li uopće sigurna „doza“ solarija? Hoće li nam malo solarija baš toliko naštetiti – i što je to „malo“?

Ponovimo! Pojam pripreme kože za sunce je – pogrešan?

Odmah moram reći jedno veliko – NE – za odlazak u solarij prije sunčanja. Zbog čega? Prije svega, jer je i sam pojam ‘pripreme’ kože za sunce potpuno pogrešan“.

Može li nas sloj „boje“ dobivene na umjetan način zaštititi od sunca?

Takozvana “bazična boja” koju možemo postići u solariju neće nas zaštititi od opekotina. Neće nas zaštiti niti od oštećenja koja će na koži nastati zbog izlaganja suncu. Drugim riječima, ne postoji sigurno ili zdravo tamnjenje, jer je svako tamnjenje odgovor kože na UV zračenje kojom se koža štiti proizvodnjom pigmenta melanina.

Iako je prvi odgovor kože tamnjenje, što nam se čini bezazleno, kasniji odgovori su bore, hiperpigmentacije, preuranjeno starenje i nažalost – kožni karcinomi. Samo jedno izlaganje umjetnom sunčanju povećava rizik za nastanak malignog melanoma, spinocelularnog karcinoma i bazocelularnog karcinoma“.

Zdravija alternativa?

Umjesto solarija, u ljetne haljine uskočite sa sredstvima za samotamnjenje. Kad je u pitanju izlaganje suncu, postupno tamnite ujutro prije 10 sati te popodne nakon 16 sati. Ne zaboravite nanijeti zaštitni faktor minimalno 30 minuta prije izlaska na sunce, te ga obnavljati svakih sat vremena ako se kupate ili pretjerano znojite.

Kod odabira kreme sa zaštitnim faktorom, birajte formule sa SPF-om 30+ te s UVA i UVB zaštitom.
Prilikom nanošenja ne zaboravite osim lica i vrata, proizvod nanijeti i na kapke, dorzume šaka i druge izložene dijelove tijela. Upamtite – UVA zrake, odgovorne za karcinome, hiperpigmentacije i bore – prodiru kroz oblake i penetriraju duboko u koži pa ne zaboravite na zaštitu i u oblačnim danima.

Volite svoju zdravu i sjajnu kožu, a ne nužno tamnu! Posebno ako ne pripadate tom tipu kože jer su posljedice ponekad nepopravljive.

Trokut lica

Zašto je istiskivanje prišta u ovoj zoni lica opasno?

/u /od

Prva znanstvena zapažanja o ovoj zoni lica se javljaju 1852.godine i većina tadašnjih teorija je danas stvar prošlosti te su znanstveno pobijene.

No da se uistinu radi o zoni lica na koju treba obratiti posebnu pažnju te ne glumiti eksperta u istiskivanju prištića i čupkanju dlačica iz nosa pred ogledalom u kupaonici, svakako treba i ovdje spomenuti.

Zbog čega je to tako?
Opasna zona lica započinje na uglovima usnama i proteže se do dorzuma nosa prateći nazolabijalne brazde i tvoreći trokut. Koža tog područja je tanka, izložena trajnoj traumatizaciji, a istovremeno je vrlo prokrvljena što omogućava dobru povezanost s intrakranijalnim prostorom. Vezivno tkivo koje dominira u ovoj zoni je slabo otporno na infekcije. Najčešći uzročnik infekcija je Staphylococcus, bakterija koja se brzo širi potkožnim pleksusom te angularnom i oftalmičkom venom. Na početku se manifestira kao karbunkul ili furunkul, ali razvojem, koji uključuje razmnožavanje i sirenje bakterija te stagnacijom cirkulacije, mogu nastati tromboflebitis, tromboza kavernoznog sinusa, meningitis, sepsa, metastatski apscesi. Za to je zaslužna anatomska činjenica da se iste vene koje odvode krv iz tog dijela lica i nosne šupljine susreću s venama koje odvode krv iz mozga.

Kavernozni sinusi su smješteni na bazi lubanje, odvode vensku krv iz vena lica. Tromboza je na sreću izrazito rijetka infekcija čestih infekcija lica, najčešće furunkula nosa, infekcije zuba, a posljedice su meningoencefalitis, moždani apscesi, moždani udar, sljepoća, insuficijencija hipofize, a nije isključen i smrtni ishod.

Nos i usta su puni bakterija, a koža i sluznica su prva linija obrane od invazije i ako oštetimo barijeru, bakterije imaju značajno kraci put do vitalnih organa zbog čega su i posljedice fatalnije od onih koje nastaju oštećenjima na kozi i sluznici drugih dijelova tijela. Na žalost ta oštećenja mogu nastati jednostavnim manipulacijama kao sto su cupkanje dlačica iz nosa ili istiskanjem prištića u neadekvatnim uvjetima, prljavim rukama, ili ne sterilnim instrumentima. Ipak, zahvaljujući obrambenim mehanizmima to se ne događa toliko često.

Ispod nosa i usne šupljine se protezu kranijalni živci koji kontroliraju funkcije lica. Ako nastane infekcija nekog od navedenih živčanih vlakana, može doci do paralize određenih dijelova lica i oštećenja motornih funkcija, uključujući i gubitak vida.

Simptomi
Simptomi koji se javljaju i koji se moraju ozbiljno shvatiti su konfuzija, ukočenost vrata, neuobičajeni sijevajući ili podmukli bolovi.

U ranoj fazi infekcije, dakle dok je još lokalizirana na koži ili sluznici, treba sto prije uvesti antibiotsku terapiju, a ako postoji upaljena i gnojna cista, sto prije je treba izdrenirati. To je najbolji scenarij dok ne nastanu gore navedene komplikacije.

Najvažnija je prevencija, a počinje razmišljanjem koliko ne smijemo u lošim higijenskim uvjetima raditi bilo kakve manipulacije u ovoj regiji (brijanje, cupkanje, istiskivanje, pirsanje…). Izbjegavanje diranja lica rukama (koristiti maramice za čišćenje lica ili nešto drugo namijenjeno skidanju šminke ili čišćenje lica), pogotovo ako nisu neposredno oprane.

U najboljem slučaju, neprofesionalnim istiskanjem prištića, nastat će ožiljci, postinflamatorne hiperpigmentacije, ali i nepotrebne površinske upale.

Ako madež brzo raste, svrbi ili pecka, posjetite liječnika jer se može raditi o melanomu.