Objave

dr. Nevia Delalle - poliklinika Dermalife

Intervju Dr. Nevia Delalle: Susret s neobičnim svijetom podvodne medicine i otkrivanje tajni ljepote

Doktorica Nevia Delalle rođena je u Splitu, a diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Poslijediplomski studij iz podvodne medicine i medicine ronjenja završila je na Institutu pomorske medicine u Split. Poslijediplomski znanstveni studij iz područja Fiziologije i Imunobiologije završila je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Specijalizirala je dermatovenerologiju u KB “Sestre Milosrdnice” u Zagrebu. Nakon završenog stručnog poslijediplomskog studija i položenog specijalističkog ispita, upisuje Internacionalnu specijalizaciju iz Anti-aging medicine u trajanju od dvije godine i istovremeno osniva laserski centar u Poliklinici Nemetova.

Nakon dvogodišnje edukacije u najeminentnijim anti-ageing klinikama i institutima u Parizu, Barceloni, Briselu, Pragu, Cannesu i Monacu te iskustvu stečenom iz područja estetske dermatologije i kirurgije, započinje samostalni rad u Poliklinici Dermalife, gdje radi i danas.

Članica je upravnog odbora Hrvatskog društva za estetsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora. Također je i dugogodišnji licencirani edukator iz područja aplikacije hijaluronskih filera i biostimulatora te je predavač na brojnim radionicama i znanstvenim skupovima. Ovlašteni je edukator Medical Esthetic Instituta.

A ove godine je i članica žirija našeg prvog Best of Beauty natječaja te smo tom prigodom porazgovarali s njom o ljepoti.

Slobodno vrijeme najradije provodi pod morem u svim krajevima svijeta.

Moramo Vas pitati: što je podvodna medicina i medicina ronjenja?

Hvala vam što ste to pitanje prvo postavili jer to je dio medicine koji ne povezujem s radom, već s mojim najvećim užitkom. Tako sam kao mlada liječnica, puno prije specijalizacije iz dermatologije, krenula za svojim srcem u podvodnu medicinu kako bih se detaljnije upoznala sa svim potencijalnim opasnostima koje nosi ronjenje. To su ponajprije neprirodno visoki tlakovi u kojima se tijelo ronioca nalazi prilikom ronjenja. Proučava patofiziologiju ronjenja, specifičnosti ronjenja s aparatima za disanje ili bez njih. Posebno se bavi patološkim stanjima koja nastaju zbog visokih parcijalnih tlakova plinova koje ronilac udiše. Proučava dekompresijsku bolest, narkotički učinak dušika pod visokim tlakom, trovanje kisikom, barotraumatske plinske embolije… ali to je samo jedan mali dio te predivne i dijelom neobjašnjive znanosti.

Vaši interesi i usavršavanja kreću se od podvodne medicine, fiziologije i imunobiologije te dermatovenerologije… Što spaja sva ova područja?

U medicini nema dijeljenja i sve je povezano. Drugim riječima, sazdani smo od velikog broja različitih sustava koji se međusobno isprepliću i ovisni su jedan od drugome. Sva se znanja mogu iskoristiti u konačnoj odluci kod postavljanja dijagnoze ili odabira načina liječenja. Dermatovenerologija je moja specijalnost i još uvijek veliki profesionalni izazov zahvaljujući brzom razvoju i brojnim mogućnostima koje nas tek očekuju o budućnosti. Znanje je neiscrpan izvor zadovoljstva, a tako i zadiranje u druge sfere, koje ne moraju nužno biti usko povezane samo s dermatologijom. Bilo bi predivno da mogu još biti i endokrinolog, ali to ću u sljedećem životu pokušati spojiti…(smijeh)

Prošli ste razne edukacije po većim europskim gradovima. Kad biste išli uspoređivati svoje iskustvo “vani” nasuprot ovome “kod kuće”, gdje “mi” stojimo? Možemo li parirati tehnikama i tehnologijama, kvalitetom u inozemstvu?

Hrvatska dermatologija-kozmetologija-antiage medicina može stati uz bok najprestižnijim svjetskim centrima i stručnjacima bez ikakve konkurencije. Osim što imamo vrhunske stručnjake, visokoobrazovane, up to date u svakom segmentu, imamo i vrhunski opremljene klinike i poliklinike, privatne ordinacije, multidisciplinarne ustanove, opremljene najnovijom tehnologijom. Nikad mi se nije dogodilo da sam bila negdje i potpuno razočarano došla u Hrvatsku misleći kako zaostajemo za ostatkom svijeta, barem ne kad je moja struka u pitanju.

Kažete da slobodno vrijeme najradije provodite pod morem. Koliko more i izloženost njemu utječe na naše zdravlje, na kraju krajeva i izgled?

To nije dobro mene pitati jer ja nemam nijednu lošu asocijaciju vezanu za more i njegov utjecaj na zdravlje i izgled. Ali, naravno, kao dermatolog, moram se osvrnuti i na loše utjecaje. Naime, činjenica je da more najčešće konzumiramo sa suncem, a to je dobro poznati najutjecajniji ekstrinzični faktor starenja. Dakle, zaštita je nužna isto kao i dodatna njega kože jer more je hipertonična otopina. Ali s druge strane, more je lijek i za dušu i tijelo, i brojne blagodati morske vode su uvrštene u službene terapijske protokole. Što se tiče izgleda, ako je izgled ogledalo duše, onda svakako mogu reći da djeluje povoljno na izgled, barem kod onih koji vole more.

Na kraju ste se odlučili za anti-age medicinu. Kako i zašto?

Nisam se odlučila, to je bio logičan slijed događaja. Uvijek sam bila manualno spretna, zanimala me i kirurgija i koketirala sam s malim kirurškim zahvatima. Istovremeno je anti-aging počeo biti zanimljiv i pojavila se cijela niša u dermatološkoj kozmetologiji, a ponajprije mislim na neinvazivne estetske postupke. Bila sam hrabra i otišla na dvogodišnju edukaciju, neku vrstu poslijediplomskog studija. Nakon toga, bio je logičan slijed da se počnem intenzivnije baviti estetskom dermatologijom, a to radim i danas. Napominjem da je to nevjerojatno, brzorastuća grana medicine koja i danas intrigira, pogotovo nas koji smo bili na samom početku.

Koji su se anti-age tretmani pokazali najpopularnijima i zašto?

Ne volim riječ “najpopularniji“ jer oni koji su najpopularniji jesu oni koji su nametnuti bilo dobrim marketingom, raznim natpisima ili pod utjecajem društvenih mreža. Ja sam ta koja uvijek realno pokuša objasniti pacijentima što je najbolje za njih bez obzira na popularnost. Još uvijek su fileri i botulinum toksin najpopularniji. Razlog su pune usne, visoko postavljene jagodice i naglašen jawline savršenih modela, a sve to samo jednim postupkom i odmah. Srećom, polako preuzimaju tron biostimulativne metode. Moram priznati da sam jako sretna zbog toga. To ne znači da fileri i botoks odlaze u zaborav, naprotiv, tek tada će njihova funkcija i pun učinak doći do izražaja, ali na potpuno prirodan i estetski prihvatljiv način.

Anti-age kreme? Biste li našim čitateljicama dali svoj stručni osvrt na neke nominirane koje ste imali priliku isprobati?

Kad govorim o anti-age preparatima, onda su to aktivne supstancije, a to su antioksidansi, kiseline, retinol… Dakle, u sastavu moraju biti visokokvalitetni i u dovoljnoj količini koncentrirani sastojci koji uistinu mogu restrukturirati srednji sloj kože, a posljedično i površinu. To su anti-age preparati koji imaju utjecaj na stanice u srednjem sloju kožu i aktivirati ih, reprogramirati produkciju kolagenih i elastičnih vlakana te proteoglikana. S druge strane, preparati s visokom zaštitom od svih vrsta UV zračenja jednako su tako anti-age preparati, a uz to, naravno, ne smijemo zaboraviti dobru hidraciju i hranjenje ovisno o tipu kože i godišnjem dobu. Osobno volim serume jer su jače koncentrirani. S njegom treba započeti u najranijoj životnoj dobi i tad započinje anti-age koji traje do kraja života.

Jutarnja vs. večernja njega lica? Što biste rekli da je bitnije i što je ključno kod svake?

Jednako su važne, ali tijekom noći na potpuno čistu kožu možemo aplicirati i neke agresivnije preparate te potaknuti reparaciju koja se ionako događa tijekom noći. Dnevna njega ne smije biti agresivna i teška. Uglavnom su to hidratantne i zaštitne formule kako bismo pripremili kožu za make-up te je zaštitili od vanjskih utjecaja antioksidansima.

Noćna njega? Je li Vas se neki proizvod iz žiriranja posebno dojmio?

Svakako bih preporučila preparate s retinolom i kiselinama.

Ulja za lice? Kome biste ih preporučili? Zašto su bitan dio njege lica? Koristite li ih u svojoj beauty rutini? Biste li izdvojili neka koja biste preporučili našim čitateljicama, a koja ste imali priliku isprobati kao članica žirija?

Uljne preparate volim jer imaju zaštitnu funkciju i služe kao čuvari svih preparata koje smo prethodno aplicirali. Savjetuje se nakon čišćenja aplicirati prvo hidratantnu laganu kremu, a potom na kraju nekoliko kapi ulja. Kod suhe kože više, a kod masne manje, no nema razloga da ih ne koriste i oni s masnom kožom. Posebno volim ulja s antioksidativnim aktivnim supstancijama. Mogu se koristiti bilo kad, ali naravno da se treba prilagođavati potrebama.

Regeneracija kože? Zašto je bitna i kome je namijenjena?

Regeneracija podrazumijeva vraćanje kože u aktivno stanje koje je narušeno bilo zbog unutrašnjih ili vanjskih faktora starenja. Prvi korak je svakako pravilna njega, s kojom treba započeti rano. Tijekom godina, potrebe za aktivnim sastojcima u preparatima mijenjaju se i pojačavaju, odnosno ovisno o stanju kože, dodaju se regenerativno djelotvorniji sastojci. Regenerativni preparati uglavnom se koriste kao noćna njega. Najčešće su u sastavu, uz retinol i kiseline, peptidi, kolagen, faktori rasta… Linerase Regenerativna krema jedna je od onih u koju se zaljubite na prvo korištenje. U sastavu ima pantenol, kolagen, vitE i A, faktor rasta i mandeličnu kiselinu. Prije svega, tekstura same kreme i osjećaj nakon nanošenja odmah osvaja, a rezultati su vidljivi vrlo brzo. Pogotovo u kombinaciji s istim serumom koji u svom sastavu ima i retinol. Može se očekivati i blaga iritacija, ali ne treba se bojati ni crvenila, a ni prhutanja kože jer kad je regeneracija u pitanju, takve se reakcije i očekuju, ali i lako se saniraju.

Nakon toliko iskustva s klijenticama i pacijenticama, koje biste preparate ili usluge preporučili našim čitateljicama?

Teško mi je dati generalnu preporuku jer pojedini postupci i preparati nekome mogu biti savršeni, a drugoj osobi potpuna pogreška. Na temelju tipa kože, stanja, godina, prethodnih postupaka i brojnih drugih faktora prilagođavamo kako vrstu lokalnih preparata tako i brojnih minimalno invazivnih postupaka koje provodim. Za sve generacije i za svaki tip kože neke su blaže metode, kao što je Hydrafacial, Face Up ili Oxy terapija. A onda individualno prilagođavam prema potrebama i provodim microneedle metode, mezoterapiju, PRP, skinboostere… Kombiniram sve to s laserima i radiofrekvencijom ili HIFU-om. Potom prema potrebi ide aplikacija klasičnih hijaluronskih filera ili botulinum toksina. Korak dalje su biostimulatori, bilo u obliku mezoterapije, boostera ili filera, a opet samostalni ili u kombinaciji s HIFU-om. U svakom slučaju, ne mogu reći koju od navedenih metoda preferiram jer sve su odlične i učinkovite, a kombinacije su uvijek najbolje.

Jedina preporuka bila bi da nikad ne treba pretjerivati ni s čim – jer manje je više.

Što je za Vas ljepota? Što biste za kraj poručili našim čitateljicama? Imate li neki trik koji biste podijelili s našim čitateljima koji uvijek pali?

Dijelom sam već odgovorila na ovo pitanje. Ljepota prije svega nije samo vizualni doživljaj, već spoj onoga što vidimo, čujemo i osjetimo. Nikad ne mogu vanjski izgled izolirano proglasiti lijepim ako nije u skladu s onime što osoba uistinu jest i kakvom energijom zrači. Drugim riječima, “nesavršenstvo“ može biti značajno ljepše od “pretjerano lijepog“, ako to uopće postoji. Zbog toga često odgovaram pacijente od određenih zahvata jer smatram da su potpuno irelevantni za ukupni dojam koji ta osoba ostavlja. Zahvaljujući profesiji, najveću pozornost posvećujem ljepoti kože, koja je za mene uvijek lijepa kad je njegovana i zdrava.

Njegujte se pravilno i redovito, ne izlazite bez zaštitnog faktora, a tijekom noći ili hranite ili stimulirajte kožu… To su trikovi koji uvijek “pale“, a ostalo prepustite stručnjacima.

Prenosimo članak objavljen na grazia.hr.