Objave

Njega kože

Njega kože od mladih dana do zrele dobi!

U usporedbi s muškarcima, ženska koža je suša i manje otporna. Prvi znakovi starenja počinju se nazirati između dvadesete i tridesete godine života. Starenje ne možemo spriječiti ali se zato možemo pobrinuti da izgled naše kože bude bar u skladu s godinama koje imamo.
Njega kože je važna ako kanite što dulje zadržati mladolik izgled. Evo par savjeta!

Kakva je ženska koža?

Ženska koža je tanja i nježnija od muške za oko 25%. To znači da je i manje otporna jer je razina kolagena niža. Značajno niža razina androgena je zaslužna za suhoću ženske kože i manju aktivnost sebacealnih žlijezda, dakle manju produkciju loja. S jedne strane sebum ima zaštitnu ulogu i djeluje kao glavna barijera od vanjskih utjecaja, ali s druge strane povećana produkcija loja može biti odlična podloga za kolonizaciju bakterija s upalnim procesima kao posljedicom.
Baš to je razlog zbog čega žene imaju lakše oblike akni. Također, razlikuju se i brojem dlačnih folikula koje su određene sekundarnim spolnim karakteristikama i uvjetovani razinom spolnih hormona. Ženska koža ima viši pH sto znaci da ima niži aciditet, odnosno alkalnija je.
Usprkos razlikama, zajedničko je da se koža mora njegovati svakodnevno u ovisnosti o dobi.

U mlađoj životnoj dobi se savjetuje redovita hidratantna njega i eventualno seboregulacija ako je to potrebno. U toj životnoj dobi akne predstavljaju najveći problem.

Kada počinje stariti koža?

Prvi simptomi starenja se javljaju između 20. i 30. godine života. Koža postupno gubi vlagu i tonus. U tom razdoblju možete započeti s prvim anti – age postupcima. To su npr. neablativni laserski postupci ili radio frekvencija, duboka hidratacija lica, mezoterapija…
Svi navedeni postupci, uz dobru hidratantnu njegu, omogućit će održavanje svježine lica i tonusa. Već u toj dobi aktivnost stanica je znatno smanjena, usporava se prirodna regeneracija kože, a kolagena vlakna gube svoja kontraktibilna svojstva. Sve to se značajno pojačava i u 40-tima.
Uz genetsku predisponiranost bržem starenju te hormonalni disbalans koji se događa u kasnijoj životnoj dobi, a završava klimakterijem, na starenje uvelike još utječu sljedeći faktori. To su pušenje, prekomjerno izlaganje suncu, onečišćen zrak, nepovoljni klimatski uvjetu, loše prehrambene navike, stres i nedostatak sna.

Njega kože za svaki dan!

Masni jastučići u obrazima atrofiraju. Lice se naglo spušta prema dolje što se manifestira izraženim nazolabijalnim i mentolabijalnim borama. Gubitkom elasticiteta stvaraju se i sitne borice oko usta uz spuštanje kože na bradi. Estetsko dermatoloških postupcima možemo značajno poboljšati teksturu kože te dodati volumen i popraviti kontura lica. No, važna je i svakodnevna njega uz poštivanje zdravog načina života. Zdrava prehrana, tjelovježba, unos antioksidansa i dovoljno sna uz pokušaj izbjegavanja stresa je prvi korak u prevenciji preranog starenja. Odabir adekvatne kreme za lice u ovisnosti o dobi i tipu kože je ono što možete započeti u najranijoj dobi. Kasnije, zahvaljujući brojnim postupcima kao što su aplikacija hijaluronske kiseline, mezoterapija, mikrodermoabrazija ili laserski postupci može se postići da koža dugo ostane očuvana. Cilj bi nam trebao biti da naša koža bude u skladu s godinama i da bude ogledalo zdravog života.

Pušenje stari!

Zašto pušenje utječe na razvoj kožnih promjena?

Poznata je činjenica da je pušenje štetno i svi znamo kakve su posljedice pušenja! Razumljivo je i koliko se teško odviknuti od ove loše navike koja ponekad sa sobom nosi toliko šarma. Pušenje je jedan od vodećih uzročnika smrtnosti u svijetu i povezano je skoro sa svim vrstama karcinoma te s kardiovaskularnim i plućnim bolestima. Ono što vas možda ipak ponuka da se zauvijek riješite cigareta je njihov utjecaj na razvoj kožnih promjena.

Dokazano je da je pušenje jedan od mnogih uzročnika prijevremenog starenja lica, pogotovo kod bijelaca. Pušenjem izazvana kontrakcija krvnih žila na periferiji uzrokuje kronično smanjenje prokrvljenosti kože što vodi prijevremenom starenju kože. Poznata je i pušačka elastoza, promjena izravno povezana s pušenjem.

Mnoge studije su potvrdile da pušenje usporava cijeljenje rana. Nikotin povećava razinu vazopresina, snažnog vazokonstriktora, što ima negativan učinak na cijeljenje rana, pogotovo na postoperativno prihvaćanje transplantata. To je svakako jedan od razloga zašto je strogo zabranjeno pušenje prije bilo kakvog operativnog zahvata i određeno vrijeme nakon.

Postoji snažna, ali nejasna povezanost između pušenja i nekih široj javnosti manje poznatih bolesti kao što su hidradenitis supurativa, palmoplantarna pustuloza, ali i psorijaza. Smatra se da je uzrok tomu promjena neutrofilne funkcije.

Nekoliko studija provedenih među pušačima dokazale su povećan rizik za razvoj spinocelularnog karcinoma kože, što se povezuje s imunosupresivnim učincima pušenja. Također, postoji veza između pušenja i bazocelularnih karcinoma većih od 1 cm. Pušenje predstavlja faktor rizika za razvoj karcinoma usne, ali i drugih lezija u usnoj šupljini kao što su leukoplakia, nikotinska leukokeratoza tvrdog nepca i jezika te ulcerativni gingivitis.
Žute i smeđe mrlje na prstima i noktima i slične diskoloracije na vrhovima brkova vide se kod okorjelih pušača.

Valja napomenuti da pušenje ima i nekih pozitivnih učinaka pa se u literaturi navodi da je kod pušača smanjena incidencija pojavljivanja nekih bolesti kao što su herpes labialis, vulvarni lichen sclerosus, acne, rozacea, dermatitis herpetiformis, stomatitis aphtosa.

Učinci pušenja na kožu primarno su kozmetske naravi, ali neki od njih imaju potencijal za razvoj bolesti i narušavaju kvalitetu života pojedinca.

Ta saznanja mogu biti značajno oružje u edukaciji i motivaciji za odvikavanje od pušenja.