Objave

SPF i akne: Razbijamo mitove i otkrivamo pravu istinu

SPF i akne: Razbijamo mitove i otkrivamo pravu istinu

/u /od

Postalo je opće poznato da primjena krema sa zaštitnim faktorom nije ograničena samo na ljetni period; njihova upotreba tijekom cijele godine ključna je za očuvanje mladalačkog izgleda kože i zaštitu od štetnih UV zraka.

Kako postupiti kada imamo problematičnu kožu?

Kad kažem problematičnu kožu mislim na onu koja je masna, sklona čestim začepljenjima pora, upalama i pojavama akni.

Oni koji se suočavaju s ovim problemom dobro razumiju važnost odabira prave kreme. Ključno je pronaći proizvode s posebno odabranim sastojcima, koji ne samo da nude efektivnu zaštitu od sunčevih zraka, već imaju i odgovarajuću teksturu kako bi se osigurala najbolja moguća njega i zaštita.

Da li je upotreba kreme sa SPF-om neprilagođena za kožu sklonu aknama? Postoji li rizik da takva krema može dodatno pogoršati situaciju na licu i kako odabrati odgovarajuću kremu?

Pogrešna je uvriježena bojazan da će kreme s SPF-om pogoršati akne. Takve kreme ne samo da nisu kontraindicirane za takvu kožu, već su vrlo važan dio liječenja akni.

Premda kožu koja je već opterećena upalnim procesima ne treba dodatno opterećivati nepotrebnom kozmetikom, proizvodi sa visokim SPF -om nisu u ovom slučaju opterećenje, već dodatna zaštita.

Koža s aknama je koža oštećene barijere i značajno je osjetljivija od zdrave kože na oštećenja izazvana UV zrakama. Najčešće nastaju postinflamatorne hiperpigmentacije zbog samih upalnih procesa, a dodatnu osjetljivost na sunce pogoršavaju sve aktivne supstancije koje se koriste u liječenju akni, a to su benzoil peroxid, retinoidi, razne kiseline i ostalo. Sve su to izrazito fotosenzitivne supstancije i nikako se ne smiju izlagati suncu.

Ako želite dogovorit pregled nazovite +385 1 3705 326 ili pošaljite e-mail: info@dermalife.hr

Jeste li zaljubljeni u sunčanje bez gornjeg dijela kupaćeg?

Jeste li zaljubljeni u sunčanje bez gornjeg dijela kupaćeg? Oprezno!

/u /od

Ljeto je u punom jeku, plaže su prepune, ali i skriveni kutci rezervirani za one koji vole sunčati se bez ograničenja odjeće!
Ako uživate u postizanju ravnomjernog tena na cijelom tijelu i često se sunčate bez gornjeg dijela kupaćeg kostima – morate biti pažljivi!
Koža na prsima je osjetljivija od drugih dijelova tijela jer nije stalno izložena suncu tijekom cijele godine. Sunčanje bez gornjeg dijela kupaćeg kostima također može doprinijeti ubrzanom starenju kože na prsima,. Također, može izazvati i druge zdravstvene komplikacije.

Povijest “toplesa”

Postizanje preplanulog tena postalo je modni imperativ početkom šezdesetih godina. Ikone stila tog doba počele su se sunčati bez gornjeg dijela kupaćeg kostima. Prvi “monokini”, kreacija austrijsko-američkog dizajnera Rudija Gernreicha, predstavljen je 1964. godine.
Od tada, žene diljem svijeta su s različitim razinama interesa odlučile pokazati svoje grudi na plaži. Međutim, tada se nije vodilo računa o štetnim učincima sunca na kožu. Nije se ni raspravljalo o mogućim posljedicama izlaganja toliko osjetljivog područja. Srećom, danas smo svjesni svih negativnih aspekata pretjeranog izlaganja suncu, bilo radi zdravlja ili ljepote. Česta upozorenja dermatologa i brojne kampanje protiv melanoma su postale svakodnevna stvar.

Kako sunčanje utječe na grudi?

Koža na tom području tijela ima istu strukturu kao i na drugim dijelovima – s epidermisom, dermisom i potkožnim masnim tkivom. Razlika dolazi od bradavica oko kojih se nalazi 10-20 izvodnih kanala mliječnih žlijezda. Među žljezdanim dijelovima je sloj vezivnog i masnog tkiva. Količina masnog i žljezdastog tkiva određuje veličinu grudi.

Iz ovoga se može zaključiti da sunčanje bez gornjeg dijela kupaćeg kostima nosi potencijalne rizike i treba obratiti posebnu pozornost na nekoliko faktora. Prvo, koža koja nikada nije bila izložena suncu je znatno osjetljivija od drugih dijelova tijela koji su bili izloženi suncu tijekom cijele godine, a posebno su osjetljive bradavice i areole.

Važna je hidratantna njega

Stoga je svakodnevna hidratantna njega kože prsa izuzetno važna, a bradavice i areole treba tretirati posebnim preparatima. Tijekom sunčanja preporučuje se korištenje visokog faktora zaštite, a ispod gornjeg dijela kupaćeg kostima, kada ga nosite.

Sve u svemu, sunčanje bez gornjeg dijela kupaćeg kostima nije preporučljivo, a ako se ipak odlučite na to, potrebno je poduzeti dodatne mjere opreza. Izbjegavajte sunčanje između 12 i 16 sati, a izlaganje dojki sunčevim zrakama treba biti kratkotrajno i uz obavezno korištenje krema sa zaštitnim faktorom 50.

Iako sunčanje bez gornjeg dijela kupaćeg kostima ne utječe izravno na razvoj raka dojke, postoje studije koje sugeriraju da žene koje su oboljele od raka kože imaju veći rizik od razvoja raka dojke. To je osobito važno ako je žena oboljela u mlađoj dobi.

Topless – za ili protiv?

Zaključno, postoji mnogo argumenata protiv sunčanja bez gornjeg dijela kupaćeg kostima. Umjesto toga, umjereno sunčanje uz manji gornji dio kupaćeg kostima, bez potpuno izloženih grudi, rezultirat će zdravim i prirodno preplanulim izgledom kože.

Može li malo solarija štetiti? I koliko je to malo?

Odlazak u solarij – može li malo umjetnog tamnjenja štetiti? I koliko je to malo?

/u /od

U današnje vrijeme sve više smo svjesni o štetnosti UV zračenja.
Ogroman broj žena ususret ljetu već mašta o preplanulom tenu kao da će tako sve nesavršenosti kože nestati.

„Prženje“ na suncu – sinonim za godišnji odmor?

Odlazak na godišnji odmor većini je sinonim za „prženje na suncu“.
No, opet svakog ljeta ponovno se šokiramo činjenicom da gotovo svaka druga osoba na plaži dugo se izlaže suncu bez nanošenja zaštitnog faktora.

Podsjećam, pretjerano izlaganje UV zračenju dovodi do melanoma.
Radi se o jednom od najopasnijih karcinoma koji počinje u stanicama kože (melanocitima), a spada među najopakije zloćudne bolesti zbog iznimno brzog širenja na druge organe. Također, sunčanje bez zaštite uzrokuje propadanje kolagena, gubitak elastičnosti kože i ubrzano starenje.

Sunčanje u solariju – zdravija varijanta sunčanja??

Pogrešno!!!
Unatoč neprestanim upozorenjima dermatologa, uvriježena je pretpostavka kako je sunčanje u solariju zdravija varijanta sunčanja. Također, mnogi smatraju da je to prihvatljiv način za dolazak do tamnijeg, preplanulog tena.

Važno je napomenuti kako je riječ o pogrešnoj pretpostavci!
Intenzitet UV zraka u solariju može biti i višestruko jači od najjačeg podnevnog sunca, o čijoj opasnosti nikada ne dvojimo.
Često, ponovljeno izlaganje umjetnim izvorima UV zračenja poput solarija, dokazano oštećuje stanice. Također, povećava i rizik od malignih tumora kože, među kojima prednjači melanom, koji često ima i smrtnu posljedicu.

Što je tanoreksija?

U posljednje vrijeme sve češće možemo čuti i izraz – „tanoreksija“. Ovaj poremećaj označava ovisnost, odnosno pretjeranu fiksaciju na tamnu, preplanulu put, bez razmišljanja o štetnim posljedicama.

Postoji li umjereno izlaganje suncu?

Od sunčeve svjetlosti ne možemo, a i ne trebamo u potpunosti bježati. Umjereno izlaganje suncu u vremenu kada njegovo zračenje nije najjače, uz adekvatnu zaštitu, pomaže nam u sintezi vitamina D. U isto vrijeme tako jačamo i prirodni imunitet te lučimo serotonin što dokazano popravlja raspoloženje.

Ipak, pitanje je može li solarij zamijeniti izlaganje prirodnoj sunčevoj svjetlosti? Možemo li kožu u solariju „pripremiti“ na sunce i postoji li uopće sigurna „doza“ solarija? Hoće li nam malo solarija baš toliko naštetiti – i što je to „malo“?

Ponovimo! Pojam pripreme kože za sunce je – pogrešan?

Odmah moram reći jedno veliko – NE – za odlazak u solarij prije sunčanja. Zbog čega? Prije svega, jer je i sam pojam ‘pripreme’ kože za sunce potpuno pogrešan“.

Može li nas sloj „boje“ dobivene na umjetan način zaštititi od sunca?

Takozvana “bazična boja” koju možemo postići u solariju neće nas zaštititi od opekotina. Neće nas zaštiti niti od oštećenja koja će na koži nastati zbog izlaganja suncu. Drugim riječima, ne postoji sigurno ili zdravo tamnjenje, jer je svako tamnjenje odgovor kože na UV zračenje kojom se koža štiti proizvodnjom pigmenta melanina.

Iako je prvi odgovor kože tamnjenje, što nam se čini bezazleno, kasniji odgovori su bore, hiperpigmentacije, preuranjeno starenje i nažalost – kožni karcinomi. Samo jedno izlaganje umjetnom sunčanju povećava rizik za nastanak malignog melanoma, spinocelularnog karcinoma i bazocelularnog karcinoma“.

Zdravija alternativa?

Umjesto solarija, u ljetne haljine uskočite sa sredstvima za samotamnjenje. Kad je u pitanju izlaganje suncu, postupno tamnite ujutro prije 10 sati te popodne nakon 16 sati. Ne zaboravite nanijeti zaštitni faktor minimalno 30 minuta prije izlaska na sunce, te ga obnavljati svakih sat vremena ako se kupate ili pretjerano znojite.

Kod odabira kreme sa zaštitnim faktorom, birajte formule sa SPF-om 30+ te s UVA i UVB zaštitom.
Prilikom nanošenja ne zaboravite osim lica i vrata, proizvod nanijeti i na kapke, dorzume šaka i druge izložene dijelove tijela. Upamtite – UVA zrake, odgovorne za karcinome, hiperpigmentacije i bore – prodiru kroz oblake i penetriraju duboko u koži pa ne zaboravite na zaštitu i u oblačnim danima.

Volite svoju zdravu i sjajnu kožu, a ne nužno tamnu! Posebno ako ne pripadate tom tipu kože jer su posljedice ponekad nepopravljive.