Objave

Imate problem s aknama ili vas svrbi koža?

Imate problem s aknama ili vas svrbi koža? Doznajte ima li stres veze s tim!

Psihodermatologija je područje gdje se isprepliću psihijatrija, psihologija i dermatologija. I to u oba smjera! Kako psiha utječe na razvoj pojedinih kožnih oboljenja, tako i ona utječu na razvoj psihičkih poremećaja.

Neki, primarno psihijatrijski, poremećaji mogu se manifestirati kožnim promjenama. Na primjer, artefaktni dermatitis – namjerno oštećenje kože, trihotilomanija – čupkanje i lomljenje kose ili deluzije o parazitima.

S druge strane, sekundarni psihijatrijski poremećaji nastaju nakon ili tijekom kroničnih dermatoloških oboljenja. Na primjer, alopecija, psorijaza ili dugotrajne mladenačke akne koji se mogu manifestirati depresijom, anksioznošću, gubitkom samopouzdanja…

Treća skupina su psihosomatske bolesti. Kod njih psihološki aspekti direktno utječu na nastanak, razvoj, pogoršanje i trajanje kožnih oboljenja. Stres se smatra jednim od najvažnijih okidača, a predispozicija i osjetljivost na razinu stresa određuju tijek.

Postoji povezanost psiholoških, imunoloških i endokrinih faktora s kožom

Koža kao najveći organ tijela ima homeostatsku ulogu u balansu između unutrašnjeg i vanjskog svijeta. Među najpoznatijim i vrlo čestim psihosomatskim bolestima su psorijaza i atopijski dermatitis, seboreični dermatitis i acne te autoimune bolesti Alopecia areata i vitiligo. Dokazano je da su kod ovih upalnih i autoimunih oboljenja uključeni psihoneuroimunološki čimbenici.

Ispadanje kose nakon bolesti i stresa nije neuobičajeno! No, znate li koje pretrage trebate napraviti?

Predispozicija za nastanak jednako je važna kao i sposobnost osobe i kompenzacijski mehanizmi koje osoba razvije tijekom života kako bi se nosila s poteškoćama ili stresom. Tu se uključuje i neuroendokrinološki sustav. Prvi odgovor na stres – akutne emocije poput straha ili ljutnje dovode do lučenja adrenalina i noradrenalina tzv. simpatičke ekscitiranosti. Oni će imati utjecaj na hipotalamus i ACTH sekreciju.

Kortikotropin ima centralnu ulogu u sekreciji kortizola – najvažnija uloga u stresnim situacijama. Raste razina aminokiselina, sekrecija masnih kiselina i produkcija glukoze. Kako će se situacija dalje odvijati, odnosno kakve će posljedice imati na razvoj oboljenja, nastanak ili pogoršanje, ovisit će o duljini trajanja stresa, vrsti stresa i samom odgovoru pacijenta na stres. Utjecaj cirkadijalnog ritma budnosti i spavanja također ima utjecaj na psihoneuroimunološke faktore nastanka kožnih oboljenja.

Ako vas muči pretjerano znojenje, obratite pažnju na bolesti s kojima može biti povezano

Na žalost, život u pandemiji uz druge stresore poput potresa, ne ide nam u prilog. Pojedinci se teško nose s novonastalom situacijom, što se manifestiralo brojnim pogoršanjima i novonastalim gore navedenim oboljenjima. Psihodermatologija kao važan dio dermatovenerološke struke je u ovim teškim vremenima ključna komponenta u rješavanju ove kompleksne problematike.

Koža lica u pedesetima - Poliklinika Dermalife

Koža lica u pedesetima: tko je kriv za neželjene dlačice, akne i duboke bore?

Vrijeme leti! Čini vam kao da ste jučer mladi bili, a evo vas već u pedesetima! Kakva vam je koža lica? Read more