Objave

Odlazak u solarij – može li malo umjetnog tamnjenja štetiti? I koliko je to malo?

U današnje vrijeme sve više smo svjesni o štetnosti UV zračenja.
Ogroman broj žena ususret ljetu već mašta o preplanulom tenu kao da će tako sve nesavršenosti kože nestati.

„Prženje“ na suncu – sinonim za godišnji odmor?

Odlazak na godišnji odmor većini je sinonim za „prženje na suncu“.
No, opet svakog ljeta ponovno se šokiramo činjenicom da gotovo svaka druga osoba na plaži dugo se izlaže suncu bez nanošenja zaštitnog faktora.

Podsjećam, pretjerano izlaganje UV zračenju dovodi do melanoma.
Radi se o jednom od najopasnijih karcinoma koji počinje u stanicama kože (melanocitima), a spada među najopakije zloćudne bolesti zbog iznimno brzog širenja na druge organe. Također, sunčanje bez zaštite uzrokuje propadanje kolagena, gubitak elastičnosti kože i ubrzano starenje.

Sunčanje u solariju – zdravija varijanta sunčanja??

Pogrešno!!!
Unatoč neprestanim upozorenjima dermatologa, uvriježena je pretpostavka kako je sunčanje u solariju zdravija varijanta sunčanja. Također, mnogi smatraju da je to prihvatljiv način za dolazak do tamnijeg, preplanulog tena.

Važno je napomenuti kako je riječ o pogrešnoj pretpostavci!
Intenzitet UV zraka u solariju može biti i višestruko jači od najjačeg podnevnog sunca, o čijoj opasnosti nikada ne dvojimo.
Često, ponovljeno izlaganje umjetnim izvorima UV zračenja poput solarija, dokazano oštećuje stanice. Također, povećava i rizik od malignih tumora kože, među kojima prednjači melanom, koji često ima i smrtnu posljedicu.

Što je tanoreksija?

U posljednje vrijeme sve češće možemo čuti i izraz – „tanoreksija“. Ovaj poremećaj označava ovisnost, odnosno pretjeranu fiksaciju na tamnu, preplanulu put, bez razmišljanja o štetnim posljedicama.

Postoji li umjereno izlaganje suncu?

Od sunčeve svjetlosti ne možemo, a i ne trebamo u potpunosti bježati. Umjereno izlaganje suncu u vremenu kada njegovo zračenje nije najjače, uz adekvatnu zaštitu, pomaže nam u sintezi vitamina D. U isto vrijeme tako jačamo i prirodni imunitet te lučimo serotonin što dokazano popravlja raspoloženje.

Ipak, pitanje je može li solarij zamijeniti izlaganje prirodnoj sunčevoj svjetlosti? Možemo li kožu u solariju „pripremiti“ na sunce i postoji li uopće sigurna „doza“ solarija? Hoće li nam malo solarija baš toliko naštetiti – i što je to „malo“?

Ponovimo! Pojam pripreme kože za sunce je – pogrešan?

Odmah moram reći jedno veliko – NE – za odlazak u solarij prije sunčanja. Zbog čega? Prije svega, jer je i sam pojam ‘pripreme’ kože za sunce potpuno pogrešan“.

Može li nas sloj „boje“ dobivene na umjetan način zaštititi od sunca?

Takozvana “bazična boja” koju možemo postići u solariju neće nas zaštititi od opekotina. Neće nas zaštiti niti od oštećenja koja će na koži nastati zbog izlaganja suncu. Drugim riječima, ne postoji sigurno ili zdravo tamnjenje, jer je svako tamnjenje odgovor kože na UV zračenje kojom se koža štiti proizvodnjom pigmenta melanina.

Iako je prvi odgovor kože tamnjenje, što nam se čini bezazleno, kasniji odgovori su bore, hiperpigmentacije, preuranjeno starenje i nažalost – kožni karcinomi. Samo jedno izlaganje umjetnom sunčanju povećava rizik za nastanak malignog melanoma, spinocelularnog karcinoma i bazocelularnog karcinoma“.

Zdravija alternativa?

Umjesto solarija, u ljetne haljine uskočite sa sredstvima za samotamnjenje. Kad je u pitanju izlaganje suncu, postupno tamnite ujutro prije 10 sati te popodne nakon 16 sati. Ne zaboravite nanijeti zaštitni faktor minimalno 30 minuta prije izlaska na sunce, te ga obnavljati svakih sat vremena ako se kupate ili pretjerano znojite.

Kod odabira kreme sa zaštitnim faktorom, birajte formule sa SPF-om 30+ te s UVA i UVB zaštitom.
Prilikom nanošenja ne zaboravite osim lica i vrata, proizvod nanijeti i na kapke, dorzume šaka i druge izložene dijelove tijela. Upamtite – UVA zrake, odgovorne za karcinome, hiperpigmentacije i bore – prodiru kroz oblake i penetriraju duboko u koži pa ne zaboravite na zaštitu i u oblačnim danima.

Volite svoju zdravu i sjajnu kožu, a ne nužno tamnu! Posebno ako ne pripadate tom tipu kože jer su posljedice ponekad nepopravljive.

Zašto je važno pratiti promjene na noktima?

Promjene na noktima su česta pojava. No, ako su te promjene pigmentirane onda na to treba obratiti pozornost!

Već odavno živimo u dobu trajnih lakova i umjetnih noktiju pa se često dogodi da nas neke promjene iznenade. Njih bi prvi trebali zamijetiti profesionalni kozmetičari kojima je ugradnja noktiju, manikiranje i pedikura svakodnevni posao.
Oni bi trebali biti spona u dijagnosticiranju spomenutih promjena te, ako je to potrebno, na vrijeme svoje klijente uputiti dermatologu.

Što je melanonihija?

Melanonihija je uzdužna tamna linija koja se pruža od baze do vrha nokta te spada u jednu od češćih promjena koja nastaju na noktu. Melanonihija nas upozorava na povećanu količinu pigmenata nokatne ploče. Incidencija raste s godinama pa je češća kod osoba starijih od 70 ljeta, a također se češće javlja kod tamnoputih osoba. Za razlikovanje od melanoma pomaže pojava longitudinalnih pruga na više noktiju jer melanom će se uglavnom pojaviti samo na jednom noktu. Melanom je češći na velikim noktima i kod starijih ljudi. Također treba znati da se pruge mogu javiti i kod malnutricije, trudnoće i hormonalnog disbalansa.

Nekad se ova promjena može zamijeniti s hematomom. Obično je uzrok slučajna traumatizacija. Često se javi na noktima stopala i nije rijetko da uopće ne znamo kada smo se i kako udarili. Udarac može biti i blaži, a i kao posljedica neprikladne obuće ili nakon bavljenja sportom. Subungvalni hematom se s vremenom resorbira i kako nokat raste, nestaje dok je melanonihija konstantna – bez obzira na rast. Ako se pigment širi i na okolno tkivo s lateralne i medijalne strane nokta, a kod svjetloputih osoba, izvjesnije je da se radi o ozbiljnijem poremećaju pigmentacije i najvjerojatnije melanomu. Tada je nužna biopsija i daljnje liječenje. Dermatoskopski je važno uočiti varijacije u boji i nejednolikom obliku samog pigmenta koji također sugerira da se radi o melanomu.

Promijene boje nokta

Infekcije noktiju bakterijama, kvasnicama i gljivama izazivaju promjenu boje nokta. U diferencijalnoj dijagnozi osim kliničke slike koja je karakteristična u pojedinim slučajevima, sigurnu dijagnozu može donijeti samo patohistološka analiza te je potrebno učiniti biopsiju.

Prva asocijacija na melanom je nepravilna pigmentirana tvorba. Kod subungvalnog melanoma zahvaćena je matrica nokta I simptomi su značajno drugačiji:

  1. Svijetlo do tamno pigmentirane vertikalne pruge koje se postupno šire I zahvaćaju veću površinu kako samog nokta, tako i okolne kože
  2. Pojava nodularnih promjena ispod nokta koje mogu, a i ne moraju biti pigmentirane
  3. Krvarenje na mjestu pigmentacije
  4. Pucanje i raspadanje noktiju

Za razliku od melanoma na koži koji najčešće nastaju zbog pretjeranog izlaganja suncu, subungvalni melanom najčešće nije izazvan suncem. U većini slučajeva izazvani su ozljedom ili kroničnom traumatizacijom i to kod tamnoputih i starijih osoba. Rana dijagnoza i liječenje su jako važni i spašavaju život jer, na žalost, brzo dolazi do širenja metastaza u druge dijelove tijela.

Dugi niz godina se u liječenju provodila amputacija zahvaćenog prsta. U današnje vrijeme to je predmet rasprava, jer parcijalno uklanjanje daje slične ishode kao i amputacija. Dakle, prvo se kirurški uklanja cijeli nokat, a potom zahvaćeno područje tumorskim tkivom. To je jedina učinkovita metoda liječenja.

Ako smo na vrijeme reagirali, uočili promjene i konzultirali dermatologa te postupak otklanjanja obavili u ranoj fazi, prognoze su dobre te se procjenjuje petogodišnjim preživljavanjem. Kod rane dijagnoze i hitne kirurške intervencije uspješnost može biti i do 80%, ali na žalost su u stvarnosti brojke puno gore jer pacijenti kasno reagiraju.
Prevencija je također diskutabilna te osim nošenja adekvatne obuće i sprječavanja trajnih traumatizacija nema nekih drugih mjera opreza. Redovito pregledavanje i uočavanje neuobičajenih promjena je korisno u ranoj dijagnostici. Uz to, važno je liječiti i sve ostale infektivne bolesti kako noktiju tako i stopala.

Jesu li UV i LED lampe opasne?

UV lampa

I na kraju treba spomenuti UV I LED lampe koje se koriste za učvršćivanje gelova na noktima. Postoje brojne rasprave koje se vode vezano za povećavanje rizika od nastanka melanoma. Najnovije studije smatraju ih niskorizičnim, ali je preporuka da se ruke zaštite visokim zaštitnim faktorom. Također, preporučuje se da nokte kroz neko vrijeme pustite da se odmore od gelova, a i kako bi se vidjele eventualne druge promjene na noktima. Naime, puno češće se pod gelom, pogotovo u boji previde bakterijske i gljivične infekcije ili neke druge deformacije noktiju i podležećeg tkiva.