Biostimulatori – Zašto ih volim?

Uvođenje regenerativne medicine u estetsku dermatologiju za mene predstavlja jedan od najvećih profesionalnih iskoraka. Upravo u trenutku kad sam pomislila da je sve već viđeno, otvorio se potpuno novi prostor ispunjen izazovima, znanstvenim otkrićima i širokim mogućnostima primjene.

Biostimulativne metode u estetskoj medicini ne djeluju samo na vidljive simptome. One se usmjeravaju na uzrok – procese u stanicama koji uvjetuju starenje i propadanje tkiva. U kombinaciji s multidisciplinarnim pristupom i naglaskom na wellbeing, otvaraju se vrata cjelovitom pristupu pomlađivanju.

Upravo zbog toga biostimulatori nisu “zadnja opcija” – potpuno je obrnuto.

Zašto volim biostimulatore?

Zato što biostimulativnim metodama rješavamo uzrok, a ne posljedicu. Ako još tome pridodam wellbeing kao sastavni dio regenerativne medicine uz multidisciplinarni pristup, imamo ključ za otvaranje vrata brojnim spoznajama. Njihov se razvoj ubrzao zbog velikog interesa za održavanjem mladolikosti. Dovele su nas do brojnih inovativnih, minimalno invazivnih estetskih postupaka.

Jesmo li konačno pronašli eliksir mladosti? Naravno da nismo, ali ću pokušati objasniti dokle smo stigli u području estetske dermatologije. Osim toga voljela bih naglasiti važnost relativno novog pojma – prejuvenacija (pre-juvenation) – koji se odnosi na preventivne anti-aging postupke, a uveden je na prijelazu milenijalaca u Z generaciju.

Proces starenja uvjetuju brojni faktori. Postupke fokusirane na korekcije zamijenile su biostimulativne metode koje djeluju na same stanice, potičući proizvodnju kolagena i popravljajući oštećenja tkiva, uz dugotrajne i prirodne rezultate.

Nedavno mi je u ordinaciju došla dugogodišnja pacijentica, koja jednom do dva puta godišnje učini neki od biorevitalizirajućih postupaka. Oduševljeno sam joj rekla kako izgleda fantastično, ali sam se brzo ispravila i rekla joj da zapravo izgleda potpuno isto kao i prije 20-ak godina. Ovom rečenicom zapravo objašnjavamo suštinu biostimulativnih metoda i regenerativne medicine. Uvođenje regenerativne medicine u estetsku dermatologiju je veliki iskorak i najveća iznenađenja nam tek predstoje. Baš kada sam pomislila da je sve postalo dosadno, otvorila se niša s brojnim izazovima i prostorom za istraživanje.

Regenerativna medicina

Tri su osnovna principa regenerativne dermoestetike:

• injektibilni biomaterijali (npr. CaHA, HA, PLLA)

• stanice i stanični derivati (npr. matične stanice)

• biokemijski signali (GF, PRP, PRF, polinukleotidi, egzosomi)

U samim počecima biostimulatori su se koristili u području estetske kirurgije, ortopedije. Potom su se prelili i na druga područja, prije svega estetsku dermatologiju i stomatologiju. Jedan od prvih postupaka koji je postao popularan bio je PRP, poznatiji kao “vampirska metoda”, a bila je riječ samo o trombocitima obogaćenoj vlastitoj krvi uz faktore rasta. Danas je ovaj postupak općeprihvaćen kao baza ili sastavni dio estetske dermatologije. Smatra se osnovom biostimulacije kojom bi se trebalo započeti preventivno kako bi se u ranoj fazi spriječila oštećenja nastala životnim okolnostima. Mehanizam djelovanja temelji se na oslobađanju bioloških aktivnih supstancija koje potiču regeneraciju tkiva.

Postoje i obogaćene varijante s egzosomima i faktorima rasta koji djeluju ciljano na staničnoj razini dajući signal za popravljanje već nastalih oštećenja. Primjenjuje se i lokalno u kombinaciji s microneedling metodama te intradermalno. Također, i u kombinaciji s laserima, radio frekvencijama te fokusiranim UZV-om.

Egzosomi predstavljaju veliki izazov, jer svojom signalnom moći mogu modulirati širok spektar bioloških funkcija. To su nanomolekule koje lako dopiru do ciljanih stanica organa pa tako i u kožu. No, moraju koristiti s velikim oprezom upravo zbog svoje velike moći i potencijalnih imunoloških odgovora. Osim što “popravljaju” sve znakove starenja na koži, predstavljaju veliki terapeutski izazov u liječenju oboljenja kao što su alopecija, vitiligo, psorijaza…

Polinukleotidi su također zauzeli značajno mjesto u biorevitalizacijskim postupcima jer je dokazano da potiču sintezu kolagena, djeluju protuupalno, potiču stvaranje novih krvnih žila i sprječavaju nastanak hiperpigmentacija. Sadrže DNK segmente dobivene iz sperme lososa, a najčešće se primjenjuju kao dio mezoterapije.

Od samih početaka estetske medicine se koriste i injektibilni biomaterijali. Upalnim odgovorom na mjestu uboda nastaje niz reakcija koje će potaknuti tkivnu regeneraciju.

Dugotrajni rezultati koji ovise o iskustvu i znanju liječnika

Najpopularniji biostimulatori u pravom smislu te riječi su Poli-L-Laktična kiselina (PLLA) i kalcijev hidroksiapatit (CaHa) koji imaju sasvim drugačiji mehanizam djelovanja, ali konačni rezultat je stvaranje nove mreže kolagenih i elastičnih vlakana te remodeliranje ekstracelularnog matriksa u kojem je i hijaluronska kiselina. Danas su popularni i hibridni fileri koji kombiniraju HA s CaHA uz dodatak aktivnih supstancija, poput aminokiselina ili antioksidansa. Mogu se češće koristiti od klasičnih biostimulatora i utječu na poboljšanje svih aspekata kvalitete kože poput snažnih skinboostera.

Meni najdraža PLLA, kraljica regenerativne medicine, na tržištu je više od 30 godina. Prva uloga je bila nadomještanje volumena kod lipodistrofije. I danas ima svoju primjenu nadomještanja volumena kod pacijenata kod kojih je došlo do naglog gubitka potkožnog masnog tkiva. Osim toga, mogu se koristiti u drugačijem razrjeđenju za druge indikacije i s manjim rizikom za nepoželjne posljedice.

Često se biostimulatori koriste u većem razrjeđenju tzv.”wash” tehnikom za poboljšanje kvalitete kože, čak i onih dijelova lica, vrata i dekolte regije na kojima se inače biostimulatori ne koriste u manjem razrjeđenju. Manje razrijeđeni se smatraju najboljim minimalno invazivnim lifting postupkom, a u kombinaciji s HIFU (High Intensity Focused Ultrasound) ili RF-om se rezultati multipliciraju. S obzirom na to da rezultati nisu vidljivi odmah, već nakon 3 – 6 mjeseci, važno je to na pravi način objasniti pacijentima. Dugotrajnost rezultata je neupitna, jer smo zapravo pokrenuli regeneracijski proces koji se događa u našem organizmu, usporili proces propadanja tkiva, i to sve bez intervencije stranim materijalima i bez neprirodnog izgleda.

Postupci održavanja su važni kako bi zadržali taj aktivan status. Možemo kombinirati brojne postupke i aktivne supstancije i tehnike koje moraju biti komplementarne. Ne trebam naglašavati da će rezultati ovisiti i o kreativnosti, znanju i iskustvu liječnika koji provodi postupke.

Dakle, zašto volim biostimulativne metode?

Prije svega to su nova vrata znanja u estetici, a promijenili su i trendove u estetici. Regenerativna medicina u estetskoj dermatologiji nije još razvila svoj puni potencijal i najbolje tek dolazi. Uspjeli smo razbiti i neke predrasude da su biostimulatori zadnja opcija kada ništa drugo nije učinkovito. Potpuno obrnuto. To je prva opcija kako se ne bi pretjerivalo s drugim metodama koje će biti manje učinkovite.

Patofiziologija regeneracije kože je lančana reakcija koja završava aktivacijom fibroblasta odgovornih za proizvodnju kolagena i drugih komponenti izvanstaničnog matriksa. Znanost ide u smjeru pronalaženja sve boljih fizioloških imitatora regeneracije kože, ali isto tako je cilj stabilizirati rezultate što dulje pa se dodaju aminokiseline, kolagen, hijaluronska kiselina…

Važno je napomenuti da regenerativna terapija nikada nije monoterapija i da se rezultati postižu kombinacijama. Svakodnevno istražujemo nove kombinacije i uvodimo nove protokole.

Integracija umjetne inteligencije u tehnologiju koju koristimo (RF/UZV/mikroiglice) zasigurno će ubrzati procese istraživanja, ali unapređuje i trenutne postupke i čini ih preciznima. Možemo vrlo brzo identificirati stanje kože i s velikom preciznošću podešavati moduse i tako postajemo efikasniji.

Pred nama je svakako zanimljivo razdoblje borbe sa znanstvenim, etičkim i logističkim izazovima u otkrivanju novih terapijskih mogućnosti.

I svjedoci smo nove, obećavajuće ere – kako regeneracije, tako i liječenja.

Izvor: www.gloria.hr