Objave

Hiperpigmentacije

Kako se riješiti hiperpigmentacije?

/u /od

Zamjećujete li na koži tamne mrljice? Niste jedini. Riječ je o hiperpigmentaciji koja nastaje zbog prekomjernog stvaranja i taloženja smeđeg pigmenta melanina. Melanin je pigment odgovoran za boju kože, kose i šarenice (irisa) oka. Proizvode ga specijalizirane stanice – melanociti. Svi ljudi imaju relativno sličan broj melanocita, ali razlikujemo se po količini melanina u koži, pa stoga i imamo različite puti.

Stvaranje melanina je pod utjecajem brojnih čimbenika od kojih su samo neki genetski. No, sigurno ćemo svi zamijetiti hiperpigmentacijske promjene kao prirodni znak starenja. Od ostalih mrlja na koži hiperpigmentacijske se razlikuju po reljefnosti. Nisu ispupčene kao, primjerice, madeži.

Većina hiperpigmentacije, ali ne svi slučajevi, uzrokovana je povećanim stvaranjem i odlaganjem melanina. Zbog toga fenomen češće pogađa osobe tamne puti, no prisutan je kod svih rasa. Nekoliko je tipova hiperpigmentacije: melazma, poslijeupalna hiperpigmentacija i solarni lentigo.

Hiperpigmetacije – Trudnička maska – Melazma

Melazma je jedna od najčešćih bolesti kože. Karakterizirana je smeđe-sivim pigmentacijama koje su distribuirane na koži lica poput maske, zbog čega je dobila ime “trudnička maska”. S obzirom na lokalizaciju, predstavlja veliki estetski problem i u estetskoj dermatologiji i kozmetologiji te u psihodermatologiji. Javlja se jednako često tijekom trudnoće, kao i kod žena koje su na oralnim kontraceptivima i na nadomjesnoj hormonalnoj terapiji tijekom reproduktivne dobi ili u menopauzi. Međutim, ne treba zanemariti genetsku predispoziciju, kombinaciju s UV zračenjem i upotrebom raznih lokalnih i sistemskih fotosenzitivnih pripravaka i lijekova.

Kad se radi o genetskoj predispoziciji, neće svaka trudnica razviti melazmu. Ulogu će imati genetski uvjetovan tip kože, ali i pozitivna obiteljska anamneza uz veliku izloženost suncu tijekom cijele godine. Zbog toga je važno bez obzira na godišnje doba koristiti UVA i UVB zaštitne faktore jer lipidna peroksidacija u staničnim membranama pod utjecajem UVA zraka stimulira melanocite na pojačanu produkciju melanina. Točan mehanizam nastanka “trudničke maske” još uvijek nije potpuno poznat.

Estrogeni, progesteroni i melanocit stimulirajući hormoni (MSH) su u značajnom porastu u trećem tromjesečju trudnoće. Međutim, istraživanja su pokazala da je vjerojatno najveći krivac za razvoj melazme progesteron jer žene u poslijemenopauzi, koje su na nadomjesnoj hormonalnoj terapiji, nisu razvile melazmu kao one koje uzimaju samo estrogen. Rizik za razvoj melazme povećava se u kombinaciji s izloženosti UV zračenju. Osobe s brojnim melanocitnim madežima te lentigines makulama i drugim hiperpigmentacijama imaju veći rizik od melazme. Takošer, i osobe s bolestima štitnjače. Češća je i kod osoba tamnije puti.

Liječenje

Liječenje se provodi lokalnom primjenom kombiniranih pripravaka s hidrokinonom. Uz izbjegavanje sunca u kombinaciji s hormonalnim utjecajem (trudnoća, hormonska terapija). Preporučuje se priprema kože te pravovremena antioksidativna peroralna terapija, uz obveznu UVA i UVB 50+ fotoprotekciju. Najčešće se koristi trojna lokalna terapija: 4% hidrokinona s tretinoinom i flucinolon acetonidom. Dolaze u obzir kemijski pilinzi (glikolna i salicilna kiselina) te laserska terapija. Aali, treba biti oprezan jer su moguće epidermalne nekroze, još intenzivnije poslijeinflamatorne hiperpigmentacije i u najgorem slučaju hipertrofični ožiljci. Dakle, na drugu liniju liječenja se odlučujemo tek kad se trojna lokalna terapija pokaže neučinkovita. Liječenje je dugotrajno, ali su prognoze dobre.

Melanin može biti prisutan u epidermisu, dermisu ili u oba sloja, pa razlikujemo epidermalne, dermalne i miješane melazme. O tome će ovisiti i liječenje i brzina regresije. Epidermalni melanin je lokaliziran u rožnatim stanicama bazalnog i suprabazalnog sloja. Dermalni melanin je smješten u površinskom i srednjem dermisu unutar makrofaga, okružen malim, proširenim krvnim žilama, a upala može biti prisutna ili ne. Točna lokalizacija pigmenta može se dijagnosticirati Woodovom lampom.

Dermalne melazme trebaju više vremena za liječenje. S obzirom na to da je izvor dermalnog pigmenta epidermis, važno je dugoročno blokirati epidermalnu melanogenezu. Najvažnije je educirati pacijente jer liječenje traje dugo i može se očekivati postupno posvjetljivanje hiperpigementiranih područja, a suradnja liječnika i pacijenta te pridržavanje svih uputa vrijedi pola liječenja. Srećom, melazma se može povući spontano i bez liječenja, uz pridržavanje uputa.

Poslijeupalne hiperpigmentacije

Idući tip su poslijeupalne hiperpigmentacije koje nastaju kao posljedice ozljeda ili upalnih promjena poput akni ili folikulitisa. PIH ili poslijeinflamatorna hiperpigmentacija je stručni naziv za mrljice koje ostanu nakon bubuljica ili akni, ogrebotina, ugriza insekata. Melanociti, stanice koje stvaraju pigment, zbog prekomjerne stimulacije postanu hipertrofične i pretjerano sintetiziraju melanin koji se zatim prenosi na susjedne keratinocite i makrofage u površinskom dermisu. Za razliku od melazmi, ove mrljice nemaju definirane rubove i mogu varirati u obliku, veličini i boji.

Solarni lentigo

Solarni lentigo još je jedan tip hiperpigmentacije, koji se javlja lokalno. Kronično izlaganje UV zrakama njegov je glavni uzrok. Mrljice su okruglastog oblika, a mogu se pojaviti zasebno ili u skupini, a s godinama se njihov broj povećava. Solarni lentigo se može pojaviti u bilo kojoj dobi, a senilni lentigo zovemo staračkim pjegama i pojavljuje se nakon 40. godine života. Obje pojave su benigne.

Hiperpigmentacija na tijelu koja je difuzna, odnosno generalizirana, može se pojaviti kao posljedica korištenja određenih lijekova, zbog izloženosti teškim metalima ili zbog određenih bolesti kao što su Addisonova i hemokromatoze. Ako ste zabrinuti zbog hiperpigmentacija na licu, najbolje je savjetovati se sa stručnjakom, kako biste otklonili sumnju u neka druga stanja.

Liječenje

Prvi korak u liječenju i sprečavanju hiperpigmentacija je smanjenje izlaganja kože UV svjetlosti. To podrazumijeva svakodnevno korištenje kozmetičkih proizvoda sa zaštitnim faktorom. U korištenju preparata fokusirajte se na one koje među aktivnim sastojcima imaju hidrokinon, azelaičnu kiselinu, vitamin C, retinoide, kiseline (glikolnu, feruličnu, salicilnu, mliječnu) i drugo. Obvezno se prije primjene posavjetujte sa stručnjakom, posebice ako ste trudni.

Stručnjaci francuskog dermokozmetičkog brenda Ducray za prevenciju i korekciju hiperpigmentacija i posljedica fotostarenja razvili su liniju Melascreen s proizvodima koji štite od sunca, posvjetljuju tamne mrlje te se bore s prvim znakovima fotostarenja, a mogu se koristiti i tijekom trudnoće i dojenja.

Melascreen krema i fluid (zaštita od nastanka hiperpigmentacije)

Melascreen krema i fluid SPF 50+ namijenjeni su zaštiti kože od UVA, UVB zraka i plavog svjetla te nastanka hiperpigmentacija (“trudničke maske” – melazme, “kontracepcijske maske”, mrlja nakon akni), lokaliziranih tamnih mrlja i staračkih pjega. Učinkovito ograničavaju i posvjetljuju tamne mrlje, zahvaljujući kombinaciji djelatnih tvari – fotozaštitni sustav širokog spektra blokira štetno djelovanje dugih i kratkih UVA i UVB zraka, plavog svjetla i zagađenja iz okoline, a azelaična kiselina djeluje kao antioksidans. Svakodnevnom primjenom sprečava se nastajanje novih mrlja i smanjuje vidljivost postojećih.

Melascreen koncentrat protiv smeđih mrlja namijenjen je intenzivnom tretmanu (posvjetljivanju) smeđih mrlja (hiperpigmentacija) poput “trudničke maske” – melazme, “kontracepcijske maske” i mrlja nakon akni. Visokokoncentrirana formula sastoji se od hespedridin-metilhalkona koji smanjuje vaskularizaciju i propusnost krvnih žila u najdubljem sloju kože te djeluje protiv slobodnih radikala. Visok udio azelaične kiseline regulira prekomjernu proizvodnju melanina tako što sprečava djelovanje enzima odgovornog za njegovu sintezu i djeluje protiv slobodnih radikala. U Melascreen koncentratu protiv smeđih mrlja nalazimo i glikolnu kiselinu koja uklanja mrtve stanice s površine kože. Tako smanjuje vidljivost smeđih mrlja, odnosno hiperpigmentacija. Melascreen koncentrat se nanosi na cijelu površinu lica, vrata i/ili dekoltea tijekom mjesec dana, obvezno u kombinaciji s Melascreen kremom ili fluidom SPF 50+. Nakon mjesec dana primjene, veličina i intenzitet smeđih mrlja smanjeni su 98 posto, a ten je ujednačen 94 posto. (Kliničko ispitivanje je provedeno pod dermatološkom kontrolom na 47 žena koje su na koži imale znakove “trudničke maske”, “kontracepcijske maske” i mrlje nakon akni više od dva mjeseca.)

Hiperpigmentacije: potencijalni okidači i kako ih tretirati!

/u /od

U našem krugu života koji gotovo poput neke mantre ponavljamo iz godine u godinu, prvo se pripremamo za ljeto. Pokušavamo dati sve od sebe da budemo najljepši i najzanosniji. No, kad ljeto završi vraćamo se s brojnim problemima jer u želji za preplanulom puti nismo uspjeli zaštititi kožu na adekvatan način. Tako se s velikim uskličnikom javljaju hiperpigmentacije, a potom i veliki upitnik kako ih se riješiti.

U ovom članku neću ponavljati sve vrste pigmentacija i objašnjavati njihovu tvrdokornost te razloge zbog kojih nastaju. To možete pročitati gotovo svugdje na tražilici. Neću govoriti previše ni o prevenciji, jer vjerujem da je svima već jasno koliko se štete događa s prvim zrakama sunca. Naime, i kratko izlaganje utječe na kožu osoba sklonih hiperpigmentacijama. Želim naglasiti da zaštitni faktor treba nanositi tijekom cijele godine.

Liječenje hiperpigmentacija treba započeti liječenjem svih nepravilnosti na koži: upalnih procesa, uklanjanjem viška sebuma uz regulaciju sebacealne sekrecije, liječenjem prištića, vaskularnih poremećaja i ostalih nepravilnosti.

Melazma se češće razvija kod tamnoputih

Za sve pigmentacijske poremećaje odgovorni su melanociti koji aktivno proizvode melanin. Razlog zbog kojih su ovi poremećaji česti zapravo je njihova velika osjetljivost na sve vanjske utjecaje. Klinički se melazma manifestira kao ograničena tamno pigmentirana makula ili više njih. Bizarnog je oblika, ali simetrična na obje strane na suncu izloženim dijelovima kože, najčešće na licu. Promjene su najčešće izražene na nosu, čelu, iznad gornje usne i na obrazima. Epidermalne promjene su tamno smeđe. One koje dolaze iz dermisa su plavo sive, dok miješani oblici izgledaju sivo smeđe. Upravo je ova razlika najvažnija prilikom dijagnostike kako bi se moglo pristupiti optimalnom terapijskom postupku.

Tamnoputi češće razvijaju melazmu, pogotovo ako se uz to još i žena. No, još uvijek pravi uzroci nailaze na brojne debate među znanstvenicima. Genetska predisponiranost može objasniti zbog čega se kod više članova iste obitelji razvijaju slični poremećaji pigmentacije.

Potencijalni okidači

Među potencijalnim okidačima koji mogu potaknuti nastanak melazme svakako treba spomenuti:

– UV zrake

– kronične upalne poremećaje

– vaskularne faktore

– fototoksične i fotosenzitivne supstancije

– upotrebu različitih kozmetičkih proizvoda

– upotrebu brojnih fotosenzitivnih lijekova.

Sve navedeno dovodi do pretjerane stimulacije melanocitnih receptora.

U stanju ekscitiranosti, receptori su preosjetljivi i na niže doze navedenih okidača koji potom produciraju povećane količine melanina. Druga mogućnost je da okidači, kada zahvate receptore, onesposobe regulaciju produkcije melanina.

Samo kratak osvrt i na vanjske faktore koji su međusobno povezani. UV zrake i vrućina, vruća voda, neadekvatna primjena lokalne terapije koja dovodi do kontinuirane iritacije kože s posljedičnim upalnim reakcijama te postinflamatorne hiperpigmentacije kao posebna vrsta hiperpigmentacije… Sve su to najčešći razlozi zbog kojih nakon ljeta nastaju opisane promjene na koži.

Tretiranje hiperpigmentacija

Prvi korak u liječenju je diferencijacija epidermalnih od dermalnih pigmentacija. Liječenje treba započeti liječenjem svih nepravilnosti na koži, svih upalnih procesa, uklanjanjem viška sebuma uz regulaciju sebacealne sekrecije, liječenjem prištića, vaskularnih poremećaja i drugih nepravilnosti.

Započinjemo s hidrokinonom (najčešći sastojak preparata za terapiju hiperpigmentacije) i AHA kiselinama (prirodne kiseline koje pomažu da se koža riješi odumrlih stanica i time potiču obnovu kože), jednom do dva puta dnevno. Ovaj se protokol se provodi kroz četiri mjeseca. Nakon toga se koriste antioksidansi (primjerice vitamin C) i retinol u visokim koncentracijama. Oni su bitni za stabilizaciju i smanjenje osjetljivosti melanocita na vanjske i unutrašnje faktore. Potom ponovno ubacujemo 4% hidrokinon u kombinaciji s tretinoinom i navedeni se postupak može koristiti i duže od četiri mjeseca, ovisno o podnošljivosti.

Vitamin C u koži ima antioksidativno djelovanje te je štiti od slobodnih radikala koji oštećuju kožu i čine je starijom. Ima mogućnost neutralizacije slobodnih radikala i stvara svojevrsnu barijeru od štetnih tvari izvana. Osim toga, vitamina C sprječava sintezu melanina. Time sprječava razvoj hiperpigmentacija i diskoloracija na koži, a može i posvijetliti postojeće. Posljednja faza zapravo je nastavak stabilizacije s retinolom, antioksidansima i protuupalnim te nehidrokinonskim izbjeljivačima.

U slučaju ponovnog recidiva, vraćamo se na prvi i drugi korak. U suprotnom se savjetuje održavanje kemijskim pilinzima različitih kakvoća i dubina te neabrazivni i abrazivni laserski postupci. Kako svaki pacijent zahtijeva individualni pristup i protokoli su varijabilni.

Zaključak

Temeljem brojnih znanstvenih i kliničkih studija te literature, izdvajam Dr. Obagija i prof. Katsambasa, zahvaljujući čijim radovima sam i sama razvijala svoje principe rada. Napominjem da dolaze iz LA-a i Atene, što znači da se cijeli svoj radni vijek bore s hiperpigmentacijama zbog velike insolacije. Zaključak je da ne postoji instantno rješenje za hiperpigmentacije i liječenje je dugotrajno. Svi postupci koji su agresivniji i s trenutnim rezultatom, manje su učinkoviti i s dužim oporavkom. Ovome dodajmo još posljedično brzo vraćanje hiperpigmentacija te moguća dugotrajna oštećenja kože i „rebound“ fenomenom s još gorim izbijanjem pigmenta.