Objave

Može li malo solarija štetiti? I koliko je to malo?

Odlazak u solarij – može li malo umjetnog tamnjenja štetiti? I koliko je to malo?

U današnje vrijeme sve više smo svjesni o štetnosti UV zračenja.
Ogroman broj žena ususret ljetu već mašta o preplanulom tenu kao da će tako sve nesavršenosti kože nestati.

„Prženje“ na suncu – sinonim za godišnji odmor?

Odlazak na godišnji odmor većini je sinonim za „prženje na suncu“.
No, opet svakog ljeta ponovno se šokiramo činjenicom da gotovo svaka druga osoba na plaži dugo se izlaže suncu bez nanošenja zaštitnog faktora.

Podsjećam, pretjerano izlaganje UV zračenju dovodi do melanoma.
Radi se o jednom od najopasnijih karcinoma koji počinje u stanicama kože (melanocitima), a spada među najopakije zloćudne bolesti zbog iznimno brzog širenja na druge organe. Također, sunčanje bez zaštite uzrokuje propadanje kolagena, gubitak elastičnosti kože i ubrzano starenje.

Sunčanje u solariju – zdravija varijanta sunčanja??

Pogrešno!!!
Unatoč neprestanim upozorenjima dermatologa, uvriježena je pretpostavka kako je sunčanje u solariju zdravija varijanta sunčanja. Također, mnogi smatraju da je to prihvatljiv način za dolazak do tamnijeg, preplanulog tena.

Važno je napomenuti kako je riječ o pogrešnoj pretpostavci!
Intenzitet UV zraka u solariju može biti i višestruko jači od najjačeg podnevnog sunca, o čijoj opasnosti nikada ne dvojimo.
Često, ponovljeno izlaganje umjetnim izvorima UV zračenja poput solarija, dokazano oštećuje stanice. Također, povećava i rizik od malignih tumora kože, među kojima prednjači melanom, koji često ima i smrtnu posljedicu.

Što je tanoreksija?

U posljednje vrijeme sve češće možemo čuti i izraz – „tanoreksija“. Ovaj poremećaj označava ovisnost, odnosno pretjeranu fiksaciju na tamnu, preplanulu put, bez razmišljanja o štetnim posljedicama.

Postoji li umjereno izlaganje suncu?

Od sunčeve svjetlosti ne možemo, a i ne trebamo u potpunosti bježati. Umjereno izlaganje suncu u vremenu kada njegovo zračenje nije najjače, uz adekvatnu zaštitu, pomaže nam u sintezi vitamina D. U isto vrijeme tako jačamo i prirodni imunitet te lučimo serotonin što dokazano popravlja raspoloženje.

Ipak, pitanje je može li solarij zamijeniti izlaganje prirodnoj sunčevoj svjetlosti? Možemo li kožu u solariju „pripremiti“ na sunce i postoji li uopće sigurna „doza“ solarija? Hoće li nam malo solarija baš toliko naštetiti – i što je to „malo“?

Ponovimo! Pojam pripreme kože za sunce je – pogrešan?

Odmah moram reći jedno veliko – NE – za odlazak u solarij prije sunčanja. Zbog čega? Prije svega, jer je i sam pojam ‘pripreme’ kože za sunce potpuno pogrešan“.

Može li nas sloj „boje“ dobivene na umjetan način zaštititi od sunca?

Takozvana “bazična boja” koju možemo postići u solariju neće nas zaštititi od opekotina. Neće nas zaštiti niti od oštećenja koja će na koži nastati zbog izlaganja suncu. Drugim riječima, ne postoji sigurno ili zdravo tamnjenje, jer je svako tamnjenje odgovor kože na UV zračenje kojom se koža štiti proizvodnjom pigmenta melanina.

Iako je prvi odgovor kože tamnjenje, što nam se čini bezazleno, kasniji odgovori su bore, hiperpigmentacije, preuranjeno starenje i nažalost – kožni karcinomi. Samo jedno izlaganje umjetnom sunčanju povećava rizik za nastanak malignog melanoma, spinocelularnog karcinoma i bazocelularnog karcinoma“.

Zdravija alternativa?

Umjesto solarija, u ljetne haljine uskočite sa sredstvima za samotamnjenje. Kad je u pitanju izlaganje suncu, postupno tamnite ujutro prije 10 sati te popodne nakon 16 sati. Ne zaboravite nanijeti zaštitni faktor minimalno 30 minuta prije izlaska na sunce, te ga obnavljati svakih sat vremena ako se kupate ili pretjerano znojite.

Kod odabira kreme sa zaštitnim faktorom, birajte formule sa SPF-om 30+ te s UVA i UVB zaštitom.
Prilikom nanošenja ne zaboravite osim lica i vrata, proizvod nanijeti i na kapke, dorzume šaka i druge izložene dijelove tijela. Upamtite – UVA zrake, odgovorne za karcinome, hiperpigmentacije i bore – prodiru kroz oblake i penetriraju duboko u koži pa ne zaboravite na zaštitu i u oblačnim danima.

Volite svoju zdravu i sjajnu kožu, a ne nužno tamnu! Posebno ako ne pripadate tom tipu kože jer su posljedice ponekad nepopravljive.

Kako zdravo potamnjeti i zadržati prekrasnu kožu ljeti?

Kako zdravo potamnjeti i zadržati prekrasnu kožu ljeti?

Na početku ovog članka najbolje je zapjevati opće poznati hit Animatora Ooo, ljeto nam se vratilo, ooo, ljeto nam se vratilo, ooo, ljeto nam se vratilo u grad….
Da, ljeto nam je napokon (za neke i nije napokon 🙂 ) stiglo, temperature su već oko 30 stupnjeva, ljetna roba je u punom pogonu!
Odlazak na plažu postaje svakodnevna stvar, pa mnogi po tom pitanju žele pripremiti kožu i dobiti pokoju nijansu tamnije kako bi izgledali još bolje. U ovom članku pokušat ću odgovoriti na pitanja kojim metodama to postići na zdrav način, kako pripremiti kožu na sunčanje u solariju te dugotrajno zadržati preplanulost i što je s proizvodima za samotamnjenje?

Koliko je solarij štetan za našu kožu?

I da nešto odmah razjasnimo! Mit je kako je poželjno prije ljetovanja otići u solarij pripremiti kožu. Činjenica je da se za razliku od sunčevog svjetla, koje se sastoji od spektra UV zraka različitih valnih duljina, u solariju izlažemo UVA zrakama i kožu ne štitimo od UVB zraka koje su, u konačnici, prije svega kancerogene.
Osim toga, jedno kraće izlaganje umjetnim UVA zrakama jače je oko 15 puta od najjačeg podnevnog sunca koje se i inače izbjegava. Nikada se ne smiju koristiti sredstva za ubrzavanje tamnjenja, tzv. akceleratori, koji su se pokazali ili neučinkoviti ili štetni. Nema dovoljno znanstvenih podataka koji govore o unosu velikih količina aminokiseline tyrozin, te upotreba akceleratora nije odobrena od strane FDA.

Kao dermatolog moram reći da je UV zračenje štetno i utječe na razvoj premalignih i malignih promjena, ali i značajno izaziva preuranjeno starenje kože. U današnje vrijeme imperativa kako zadržati mladolik izgled, odgovor je u Vama. Iako su se trendovi promijenili i razum prevladao, ovisno o tipu kože više ne težimo nužno preplanuloj koži, ali još uvijek tražimo neko rješenje da ipak postignemo neku malo tamniju nijansu od one umorne, zimske boje.

Pjege i madeži

Treba naglasiti tko ne smije ići u solarij. To su osobe svijetle puti, osobe s velikim brojem madeža, osobe sklone hiperpigmentacijama te one koje su preboljele karcinom kože ili imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu za karcinom kože. U solarij ne smiju ni osobe koje uzimaju neke od fotosenzitivnih lijekova koje pojačavaju djelovanje UV zraka (neki antibiotici, retinoidi, kontracepcijske tablete, diuretici, antimikotici….) te trudnice, dojilje i osobe koje su bile podvrgnute nekom estetsko medicinskom zahvatu (laser, mezoterapija, dermapen, botox, fileri…).

Sve ove osobe će sigurno tijekom vremena imati i veći broj madeža i hiperpigmentacije. Osobe koje ne spadaju tim skupinama, rijetkim, kontroliranim i kratkotrajnim izlaganjem UV zrakama mogu izbjeći štetne posljedice direktnog i kumulativnog učinka na kožu.

Prije ulaska u solarij treba zaštititi oči specijalnim naočalama, namazati usnice UVA zaštitnim faktorom, prekriti grudi i zaštititi kosu. Prije sunčanja bi trebalo napraviti piling cijelog tijela i potom aplicirati hidratantnu kremu. Ne smiju se koristiti alkoholni preparati te mirisi ili parfemi koji su također fotosenzitivni. I nikako ne boraviti u solariju više od 6 – 10 minuta, a prvi put najviše 4 minute kako bi se vidjela reakcija kože.

Za malo svježiju i tamniju boju dovoljno je otići 2 – 3 puta (u razmaku od 3 dana) do 10 minuta maksimalno i onda zaboraviti solarij.

Proizvodi za samotamnjenje – jesu li štetni?

Prva sredstva za samotamnjenje pojavila su se još 1960. godine kada je preplanulost bila u modi pa su čak i Barbie lutke iz tog doba narančasto smeđe, a takvu boju su i imali svi oni koji su se mazali tim prvim sredstvima za samotamnjenje. Današnja sredstva imaju značajno bolji rezultat i prirodniju boju. Ja kao dermatolog preporučam bronzere, jer djeluju najprirodnije, a lako se uklanjaju, ali su samo make up.
Losioni i sprejevi za samotamnjenje sadržavaju dyhidroxyaceton (DHA) kao aktivnu supstanciju koja je zapravo obojeni šećer koji reagira s mrtvim epidermalnim stanicama, proteinima, te im mijenjaju boju. Ova boja je postojanija i traje oko 10-ak dana od inicijalne aplikacije. Važno je napomenuti da nakon ovoga niste zaštićeni od UV zraka te je potrebno zaštititi kožu prije izlaganja suncu. Ako se sredstvo nanosi nejednoliko, moguće su neprirodne tamnije mrlje i neujednačena boja, a važno je i oprati ruke, jer dlanovi mogu postati narančasti. Ne mislim da su ovi proizvodi štetni, ali rijetko kada vidim ujednačenu i lijepu boju nakon ovih postupaka. Štetni mogu biti ako se inhaliraju prilikom prskanja te je važno zaštititi respiratorni sustav i oči.

Tablete za samotamnjenje
Tablete za tamnjenje u svom sastavu imaju aditive koji su slični beta-karotenu. Kada se progutaju, aditivi se deponiraju u tijelu, a najviše u koži kojoj daju narančasto-smeđu koloraciju. FDA je odobrio upotrebu ovih aditiva kao sigurna sredstva za bojanje nekih namirnica, ali odobrenje ne postoji kao sredstvo za tamnjenje zbog toga što može izazvati negativne posljedice u visokim koncentracijama koje se koriste u nekim tabletama. Dokazano je da canthaxanthin svojim deponiranjem u oku, jetri, mozgu i koži može izazvati niz negativnih posljedica kao sto su hepatitis, retinopatija, narančasta koža….

Tamnjenje kože šećernom trskom ili tzv. prskanje
Ovo sam prethodno spomenula. Dakle, moje mišljenje je da će se svakako ujednačenija boja bolje postići ovim načinom nego losionima i kremama za samotamnjenje koje sami nanosite. No, s druge strane, treba biti oprezan s inhalacijom navedenih sredstava i svakako zaštititi sluznice. Postojanost i boja nakon prskanja ovisi o samom tipu kože koji imamo. Ovakav način samotamnjenja nije zaštita od sunca, ali nema drugih štetnih posljedica na zdravlje.

Često me pitaju može li koža biti preplanula, a da je pritom ne oštetimo?
Odgovor je – može!
Proces tamnjenja zapravo je fiziološki proces, prirodna zaštita od sunca. Dakle, tamnoputi imaju veću mogućnost bržeg tamnjenja i sa zaštitnim faktorima, a bez pretjeranog izlaganja suncu i ne u vrijeme sunca u zenitu. Rano jutarnje i kasno popodnevno sunčanje može dati lijepu brončanu boju, i to bez štetnih posljedica. Nikada se ne smije forsirati preplanulost. Ovisno koji tip kože imamo, najniže rangirani sigurno neće dobiti preplanulu boju, a osim opekotina, naći će se i nepoželjne pigmentacije – u najgorem slučaju karcinomi kože, koji, nažalost, u slučaju melanoma mogu biti fatalni. To je zasigurno dovoljan razlog za izbjegavanje rizika.

Kako onda brinuti o koži ako želimo dobiti brončani ten?
Nikad se ne smije zaboraviti prije izlaganja suncu napraviti dobar mehanički piling, koristiti visoku zaštitu za vrijeme sunčanja, dobro hidratizirati kožu, piti puno vode tijekom ljetnih mjeseci uz nadoknadu elektrolita, a savjetujem i pojačan unos antioksidansa. Važno je i nakon sunčanja također nahraniti i hidratizirati kožu. Naravno, sve to pod uvjetom da je izlaganje direktnom suncu minimalno i uz zaštitu.

Zaštitni faktor 50 – uvijek ili…?

Mnogi misle da neće dobiti preplanulu put ako stalno koriste visoki zaštitni faktor. To nije istina. Naime, zaštitni faktor 50 ima tek nešto višu zaštitu u smislu UVA i UVB filtera u odnosu na niže faktore, ali nam daje više vremena da bismo mogli bez bojazni biti na suncu. S obzirom na to da se tijekom sunčanja i kupamo, brišemo ili bavimo nekim aktivnostima, uvijek postoji prostor kroz koji sunčeve zrake mogu doprijeti i potaknuti proces tamnjenja.

Hiperpigmentacije na licu i dekolteu

Hiperpigmentacije nastaju zbog povećanog stvaranja melanina koji se taloži na predilekcijskim mjestima u epidermisu ili u dermisu. Prekomjerno izlaganje suncu u kombinaciji s hormonalnim promjenama, kao što su trudnoća, kontracepcijske terapije, menopauza ili trenutni hormonalni disbalans, glavni uzroci su hiperpigmentacija.
Osim toga, genetska predispozicija i traume na koži mogu rezultirati hiperpigmentacijama. Nakon izlaganja suncu povećava se količina melanina. Kod osoba koje imaju neku od gore navedenih predispozicija, pojavljuju se pigmentacije na licu, dekolteu, rukama i drugdje, i to najčešće na istom mjestu te se iz godine u godinu situacija samo pogoršava, a postupci izbjeljivanja su uglavnom mučni i dugotrajni. Često se vide i hiperpigmentacije nakon korištenja fotosenzitivnih ili fototoksičnih kozmetičkih preparata pa je potreban oprez.

Kako onda spriječiti pigmentaciju na licu i dekolteu?
Uz mehaničku i kemijsku zaštitu, sunčajte se rano ujutro i kasno popodne. Nikada ne izlažite lice i dekolte direktno suncu, jer je i odsjaj dovoljan.

Sunce naše malo

Sunce je bez ikakve dileme naš prijatelj, jer naše psihofizičko zdravlje ovisi o suncu. Dokazano je da u zemljama s malo sunčanih dana stanovnici češće boluju od depresije, nesanice te imaju oslabljen imunološki sustav. To ih čini sklonijima različitim infekcijama. Imunološki sustav se ne može aktivirati bez vitamina D, a osim toga, regulira rast stanica i hormonalni balans.
No, za sintezu ovog dragocjenog vitamina dovoljna je šetnja desetak minuta, a ne direktno izlaganje suncu. S druge strane, ne treba zanemariti da ljudski organizam može pravilno funkcionirati samo ako prati biološki ritam izmjene dana i noći. Svjetlost stimulira epifizu koja luči serotonin, hormon koji je odgovoran za pozitivno raspoloženje, koncentraciju i mirnoću, a tijekom noći epifiza luči melatonin koji je odgovoran za kvalitetan san.

Sve su to faktori važni za mentalno zdravlje i psihičku ravnotežu.

Maslinovo ulje

Često vidim na plaži da se ljudi mažu maslinovim uljem kako bi dobili lijepu preplanulu boju! KRIVO
Premda maslinovo ulje u svom sastavu ima veliku količinu antioksidansa, a često je i dio brojnih kozmetičkih preparata, savjetujem da se koristi nakon sunčanja.